Autor: Enisa Alagić

Ukoliko planirate istražiti Krajinu s djecom, posjeta srednjovjekovnoj tvrđavi Ostrožac i dvorcu porodice Berks obavezno se treba naći na vašoj listi. Ovaj lokalitet, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, predstavlja jedinstvenu turističku atrakciju s bogatom historijom koja obuhvata srednji vijek, osmanski period i austrougarsku vladavinu. Njegova očuvana arhitektura, predivna lokacija iznad rijeke Une i kulturni događaji koji se često održavaju unutar zidina, čine Ostrožac dobrim mjestom za porodice koje žele istražiti kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine. Posjeta ovoj tvrđavi može biti putovanje kroz vrijeme, posebno ako djecu zabavite pričom i igrom o životu u dvorcu.

Kako stići do tvrđave Ostrožac?

Stari grad Ostrožac smješten je na uzvišenju iznad rijeke Une, 9 km od centra Cazina i 17 km od Bihaća. Kada krenete iz Bihaća prema Bosanskoj Krupi, na mjestu gdje se odvaja put za Cazin, vidjet ćete putokaz za tvrđavu Ostrožac. Od te tačke vozite uzbrdo otprilike 15 minuta zanimljivim, krivudavim putem zvanim “krajiška zmija.” Na samom vrhu, skrenite desno prema tvrđavi i parkirajte ispred ulaza. Parking je besplatan, dok se ulaz u tvrđavu naplaćuje (5 KM za odrasle, 2 KM za djecu). Pitku vodu imate unutar kompleksa.

Šta raditi na lokaciji?

Na ulazu vas dočekuju masivne kamene zidine koje odmah ostavljaju utisak moći i historijske važnosti ovog lokaliteta. Tvrđava datira iz srednjeg vijeka, a svoj današnji izgled dobila je zahvaljujući rekonstrukcijama iz perioda Osmanskog i Austrougarskog carstva. Kada prođete kroz velika drvena vrata, pred vama se otvara široki unutrašnji prostor ispunjen zelenilom, okružen očuvanim zidinama i kulama. Kako bi posjeta bila zanimljivija možete s djecom započeti zanimljivu igru; pokrenite im maštu tako što ćete im organizirati lov na dvije legende; potragu za reljefom zmaja Urobora skrivenog na zidinama i tajni vrt Isabelle Berks, nekadašnje vlasnice dvorcu u dnu zidina tvrđave. Ova potraga će im biti zabavna i edukativna.

Priču o zmaju Uroboru prilagođenu djeci čitajte na linku: https://shumarak.ba/2025/06/25/zmaj-urobor-superheroj-koji-stiti-tvrdavu-ostrozac/

Priču o Isabelli Berks čitajte na linku: https://shumarak.ba/2025/06/24/bajka-u-krajini-prica-o-isabellinom-dvorcu-iznad-une/

Zidine i njihov zmaj zaštitnik 

Tvrđava je duga oko 185 metara, dok širina varira od 30 do 80 metara. Djelo srednjovjekovnih graditelja je kapi-kula i kružna branič-kula, smještene na istoku, odmah na ulazu. Na branič-kuli je isklesan reljef drevnog zmaja koji grize vlastiti rep Urobora, koji simbolizira ciklus vječnosti odnosno predstavlja izreku „kraj je početak“. Prema starim vjerovanjima on održava svijet, donosi smrt u život, ali i život u smrt. Obavijajući ostrožačku kulu Urobor se javlja kao njen zaštitnik. Pored kule smješten je i bunar. Tokom naše posjete kula je bila zatvorena za posjetitelje. Na zidine se možete popeti uskim i strmim stepenicam koje se nalaze s obje strane. Iako se sa zidina pruža predivan pogled na prirodu i kanjon rijeke Une penjanje zbog sigurnosti ne bismo preporučili ako ste s manjom djecom kao što su naša.

Najveća kolekcija skulptura na Balkanu 

Nakon toga smo obilazili dvorište koje je s tek pokošenim travnjakom bilo kao predivan mirisni poligon za naše mališane. Uživali su trčeći i skrivajući se iza skulptura raštrkanih po travnjaku. Sa kolekcijom od nekoliko stotina skulptura od kojih su samo neke izložene na ovom mjestu, saznajemo da se radi o  najvećoj zbirci umjetničkih djela ove vrste u regiji. Kako i ne bi kada se upravo na ovoj lokaciji duže od 50 godina u mjesecu junu organizira kiparski atelje pod otvorenim nebom gdje se okupljaju domaći i strani kipari. Nadahnuti atmosferom ovog jedinstvenog lokaliteta stvaraju nevjerovatna umjetnička djela. 

Osim skulptura u dvorištu su klupe za odmor i ljuljačka. Tu možete napraviti predah i zamisliti kako je život izgledao u vrijeme kada su knezovi, begovi, grofovi, vitezovi i aristokrate, pjesnici, umjetnici, prolazili kroz isti prostor. 

Kratka historija Ostrožaca

Prvi pisani izvori o Ostrošcu datiraju iz 1286. godine, kada je tvrđava bila u vlasništvu plemićke porodice Blagajskih Babonića. Tokom osmanskog perioda, utvrdom je vladala porodica Beširović, koja je dodatno proširila tvrđavu i izgradila konak. Zbog svoje strateške važnosti, ovaj grad je bio ključna osmanska kapetanija, a porodica Beširević uživala je mnoge privilegije, uključujući pravo da ima do 1100 vojnika u odbrani zapadne granice Carstva.

Priča o ženi koja je dala dušu Ostrošcu

Zamak porodice Berks, smješten u zapadnom dijelu kompleksa, dominira cijelom tvrđavom i predstavlja predivan primjer plemićke arhitekture iz austrougarskog perioda. Građen u neogotičkom stilu, zamak ima karakteristične zašiljene prozore, kule i dekorativne fasade. S djecom smo obišli prostorije donjeg dijela zamka, koji, iako u ruševnom stanju, još uvijek odiše elegancijom prošlih vremena.

Godine 1896, dvorac postaje vlasništvo grofa Lothara von Berksa, visokog austrougarskog činovnika, čija supruga Isabella Berks preuzima odgovornost za obnovu i dodatno oplemenjivanje tvrđave. Kasnije smo saznali da je grof bio i jedan od osnivača planinarskog saveza BiH. Prema predanju, Isabella je obnovila dvorac koristeći svoj miraz, te svojim prefinjenim ukusom učinila Ostrožac pravim plemićkim gnijezdom.

Zamak i NOR sjedište

Nakon povlačenja porodice Berks u Slavoniju 1933. godine, dvorac je nacionalizovan i stavljen pod zaštitu države. Tokom Drugog svjetskog rata, tvrđava je postala sjedište NOR-a, a poznati književnik Vladimir Nazor bio je među onima koji su tu boravili. Fasciniran ljepotom dvorca, zapisao je kako je jedne noći, lutajući kroz dvorac, tražio sjenku njegove graditeljice Isabelle.

Sudbina nakon rata

Dan danas postoje tendencije daljnjih rođaka Lothara von Berksa za povratak dvorca u vlasništvo porodice Berksovih. Po okončanju Drugog svjetskog rata dvorac na Ostrošcu pretvoren je u dom za nezbrinutu djecu. Iako je ovo bio plemenit čin, za ovaj objekat je imao katastrofalne posljedice, jer je njegov interijer drastično promijenjen, nekadašnje jarke i živopisne boje stolarije prefarbane su u sive nijanse. Inventar dvorca brutalno je opljačkan, a mnogi vrijedni eksponati iz dvorca završili su u privatnim rukama pri čemu im se gubi svaki trag. Dok je ovdje bio dom za nezbrinutu djecu u posjetu će im 1947. godine doći poznati književnik Ćamil Sijarić. Za njega je dvorac predstavljao simbol plemićkog sjaja koji je bio strano tijelo u krajiškoj divljini.

Ostrožac je prava poslastica za ljubitelje kulture i istorije, ali i za porodice s djecom koje žele spojiti učenje s avanturom. Provedite dan istražujući kule, dvorište, predivne vrtove i tajne zmajeve na zidinama, te uživajte u pogledu na rijeku Unu.

Preporuke i savjeti za posjetu tvrđavi Ostrožac

• Vrijeme posjete: Topliji period godine
• Oprema: Udobna obuća i odjeća prilagođena vremenskim uvjetima
• Sigurnost djece: Pripazite na djecu dok se kreću po zidinama i kulama jer su stepenice uske i strme. Dvorac porodice Berks je također u ruševnom stanju. Preporučujemo da ga obilazite s oprezom
• Hrana i piće: Vodu imate unutar kompleksa, grickalice možete ponijeti
• Igre i priče za djecu: Potaknite maštu mališana pričama o zmaju Uroboru i potrazi za Isabellinim vrtom, to će im učiniti posjetu nezaboravnom