Autor: Tarik Grabus

Ako planirate porodično putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu, posjeta Muzeju “Bitka za ranjenike na Neretvi” u Jablanici trebala bi se naći na vašoj listi! Muzej se nalazi na strateškoj poziciji na glavnom magistralnom putu kroz BiH, pa ga možete posjetiti dok putujete iz Sarajeva prema sunčanom Mostaru, dok istražujete prirodne ljepote Blidinja, ili ako uživate u ljetovanju s djecom na čistim vodama Jablaničkog ili Grabovičkog jezera. Mi smo bajramsku posjetu tetki u Čelebićima iskoristili za kratki obilazak Muzeja.

Radi se o jednoj od najhumanijih priča Drugog svjetskog rata, a dio muzejskih eksponata je i čuveni srušeni most na Neretvi (čiji je drveni dio obnovljen 2022. godine). Zanimljivo je razotkriti i fascinantne veze mosta s poznatim glumačkim zvijezdama i, vjerovali ili ne, samim Pablom Picassom!

Priča o humanosti

Nas četvero odraslih platilo je ulaznicu po 4 KM, dok su naših četvero mališana ušli besplatno. Kasnije sam na web-stranici pročitao da djeca plaćaju ulaz 2 KM, pretpostavljam da se radi o djeci starijoj od pet godina. Zato, mala napomena za roditelje: ako vas zanimaju specifične informacije o Muzeju i posjeti, najbolje bi bilo da ih nazovete.

Muzej čuva impresivnu stalnu postavku koja prati događaje koji se odnose na pripremu, početak i trajanje četvrte neprijateljske ofanzive ili operacije Fall Weiss (Bijeli slučaj), kako se navodila u njemačkim dokumentima. Titova čuvena rečenica: “Ranjenike ne smijemo ostaviti!”, koje se sjećam iz školskih dana, srž je Bitke na Neretvi, priče o podvigu spašavanja oko 4.000 ranjenika u skoro nemogućim uslovima. Zato se ova bitka smatra najhumanijom bitkom Drugog svjetskog rata. Sama postavka je puna života: autentične fotografije, dokumenti iz tog perioda, oružje, detaljne makete i zastave. Djeca su se posebno zadržala kod trodimenzionalnih predmeta, pokušavajući zamisliti kako su izgledali vojnici i scene iz bitke. Važno je spomenuti da je cijeli Memorijalni kompleks Bitka na Neretvi otvoren davne 1978. godine, na 35. godišnjicu bitke, uz prisustvo Tita, što samo naglašava njegovu historijsku težinu i značaj.

Godine 2009. cijelo je područje proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Most koji su gradili Austrijanci i Švabe, a partizani raznosili

Najveća atrakcija muzejskog kompleksa je srušeni most na Neretvi. Stoji kao simbol hrabrosti i mudrosti. Partizani su ga srušili tokom bitke 1943. kako bi usporili neprijatelja, a pored njega su za samo 19 sati podigli improvizovani drveni most (skelu) i prebacili sve ranjenike na drugu stranu rijeke! Tito je tada nadmudrio Sile osovine (Talijane i Nijemce) i njihove domaće saveznike (četnike i ustaše).

Nakon što je originalni željeznički most srušen od strane partizana u martu 1943., Nijemci su sagradili novi most u augustu iste godine za potrebe željezničkog saobraćaja. Taj most je srušen ponovo 1968. godine za potrebe snimanja filma “Bitka na Neretvi”. Od tada je ostao u tom “srušenom” stanju kao dio memorijalnog kompleksa. Pješački drveni most koji je kasnije dodan na srušenu konstrukciju odnijela je bujica 1991. godine.

Ovaj most postao je kultni nakon filma, pa ga mnogi nazivaju “najposjećenijim srušenim mostom u Evropi”. Na veliku radost budućih posjetitelja, srušeni most je rekonstruiran 2022. godine i na tu je konstrukciju montiran i izgrađen drveni most, nalik onom iz slavne 1943. godine. Cijeli kompleks je osvijetljen, a prilazne staze su prekrivene prepoznatljivim granitom iz Jablanice. Tokom naše posjete drveni most je bio zatvoren za posjete, tako da nismo prešli na drugu stranu obale, ali nam je bilo zanimljivo vidjeti tu “slavnu ruševinu sa nekoliko života”.

U kompleksu Muzeja nalazi se i autentični vagon s lokomotivom “čuvene serije 73”, proizvedenom u Austriji 1913. godine, postavljenom na ostacima pruge uskog kolosijeka. Ovi eksponati željeznički transport tadašnjeg vremena.  Ispred vozića je idealna lokacija za fotografiju s djecom. 

Holivudski sjaj “Bitke na Neretvi” i veza s Picassom

I sada dolazimo do onog dijela koji je meni, kao roditelju, bio nevjerovatan, veza filma o ovoj bitki sa svjetskom kinematografijom i umjetnošću! Produkcija filma “Bitka na Neretvi” koštala je između 4,5 i 12 miliona dolara, što bi danas iznosilo oko 70 miliona dolara, čime je postao najskuplji film u povijesti jugoslavenske kinematografije. Visok budžet bio je rezultat angažovanja holivudskih zvijezda, ogromnog broja statista i rušenja pravog mosta, što je filmu dalo epsku dimenziju.

U filmu su glumili Yul Brynner, Orson Welles, Sergej Bondarčuk, uz briljantnu domaću ekipu. Film je bio nominiran za Oscara i uvršten je među deset najvažnijih filmova o Drugom svjetskom ratu na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi.

Vrhunac svega je priča o Picassu i plakatu za film. Pablo Picasso je tokom svoje impresivne karijere napravio samo dva filmska plakata, od kojih je jedan bio za film “Bitka na Neretvi” iz 1969. godine. Tada su plakati bili jako važni jer su bili jedina reklama za film. Priča o nastanku plakata počinje 1964. godine u Monte Carlu, gdje je Picasso, oduševljen dokumentarnim filmom Veljka Bulajića “Skoplje 63”, lično čestitao reditelju. Nekoliko godina kasnije, Bulajić mu je poslao nedovršeni materijal za “Bitku na Neretvi” i Picasso, tada 84-godišnjak, pristao je izraditi plakat.

Motiv za plakat filma “Bitka na Neretvi” Picasso je preuzeo sa svoje slike “Otmica Sabinjanki”, koju je naslikao dvije godine ranije. Ta slika obuhvaća najdramatičniji trenutak antičkog mita: nasilnu borbu konjanika i pješaka. Umjetnik je na platnu prikazao kako, zanijeti borbom, ne primjećuju da gaze ženu s djetetom, dok u pozadini stoji hram. Upravo je ta apokaliptična borba i univerzalna poruka o patnji nevinih u ratu ono što je Picasso prenio na filmski plakat. Plakat je prepoznatljiv po crvenoj pozadini i crnim likovima, a crvena boja, koju je Picasso lično odabrao, simbolizira borbu za slobodu i odvažnost. Umjetnik plakat nije naplatio, a Bulajić mu je, navodno, zauzvrat poslao 12 boca vina. Picasso je dopustio samo 80 otisaka plakata, što ga čini izuzetno rijetkim umjetničkim djelom. Originalni plakat danas se čuva u Kinoteci Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Dječiji kutak i iskreni dječiji pogled na historiju

Ipak, realnost je da historija, iako važna, djeci ponekad može biti previše intenzivna. Našim mališanima se najviše svidio dječiji kutak unutar muzeja: stol, stolice, bojanke i bojice. Tu su proveli najviše vremena, daleko od “ozbiljnih” eksponata. Kada smo krenuli kući, sin mi je iskreno rekao: “Ne moramo više dolaziti u ovaj muzej. One lutke i krv su mi nekako trašni…”

I to je sasvim u redu! Nisu svi dijelovi historije za sve uzraste. Važno je razgovarati s djecom o onome što vide, prilagoditi priču njihovom razumijevanju i pustiti ih da dožive muzej na svoj način. A suvenir, privjesak s petokrakom, nažalost nije dugo trajao, lančić se potrgao već u autu, pa je završio u kanti za smeće kod tetke. Nema veze, važno je sjećanje 🙂

Uz lubenicu, savršen završetak dana

Nakon što smo upili djeliće historije i zabavili se, usput smo kupili slatku lubenicu u prodavnici “pokraj ceste” i zaputili se kod tetke na ručak i igru u avliji. Bio je to savršen porodični dan; spoj učenja, porodičnog druženja i opuštanja u prirodi. 

Ako planirate posjetu, sve detaljne informacije o radnom vremenu i cijenama potražite na zvaničnoj web-stranici Muzeja Bitka za ranjenike na Neretvi kao i kontakt-broj za dodatne informacije. Sretan put i uživajte u vašoj porodičnoj avanturi kroz historiju!

Web stranica Muzeja: https://www.muzej-jablanica.com/ba/index.php

Datum posjete: 07. 06. 2025.