Osvajanje prvog vrha iznad 2.000 metara (dvotisućnjaka) nije samo visinska kota; to je ceremonijalni prag u životu svakog planinara. Taj trenutak službeno označava da ste spremni za izazove visokogorja. A u Bosni i Hercegovini ulazak u tu ligu slavi se na jedinstven i pomalo nebičan način.
Ritual: planinarska dobrodošlica užetom
Na našim planinama, od Maglića do Prenja, planinarska tradicija nalaže veselu ceremoniju poznatu kao planinarska dobrodošlica užetom. Nema strogih pravila niti službenih dokumenata kako se izvodi; ritual se spontano prenosi unutar planinarskih krugova. Na vrhu, iskusni planinar ili vodič šaljivo pozdravi pridošlicu laganim simboličnim “udarcem” planinarskim užetom po stražnjici.
Zašto baš uže? Simbolika tradicije
Ovaj ritual, iako izveden u duhu šale, nosi duboku simboliku. Novopečenom planinaru se na taj način, kroz simboličan planinarski pozdrav užetom, odaje priznanje za snagu i napor uložen u uspon, a uže, najvažniji simbol sigurnosti, istovremeno prenosi zaštitu i sreću, čime je službeno prihvaćen u krug onih koji se snalaze u visokogorju. Kao što se od iskusnih planinara, alpinista i vodiča očekuje da, uz prvu pomoć, šibice, komad svijeće, papira, olovke itd., u ruksaku uvijek nose i pomoćno uže ili komad užeta, isto se nakon ovog čina očekuje i od mladog planinara koji je prešao prag od 2.000 metara.
Ova tradicija je snažno ukorijenjena na području Dinarskih Alpa, a slične običaje (poput simboličnog “udarca” granom iu Sloveniji) nalazimo i u susjednim državama, što potvrđuje našu zajedničku planinarsku baštinu.
BiH: raj s 78 planinskih divova
Nakon što ste primili svoj prvi planinarski pozdrav užetom, otvara vam se svijet “Challenge 2000+“! Bosna i Hercegovina je pravi raj za planinare, jer čak 78 vrhova uzdiže se iznad 2.000 metara. Ovi divovi raspoređeni su na 12 planinskih masiva, nudeći izazove za cijeli život.
Maglić (2.386 m): najviši vrh i planinarski klasik
Volujak: masiv s najvećom koncentracijom dvotisućnjaka (oko 16)
Prenj: “bh. Himalaji”, poznat po surovosti i ljepoti, s više od 10 vrhova iznad 2.000 m
Redžepovo iskustvo
“Moj prvi dvotisućnjak osvojio sam 1975. godine. Ja i komšija Midhat Smajić krenuli smo vozom do Hadžića, a zatim preko Brezovače, Malog polja, Velikog polja i Javornika, Josipovom stazom izašli na vrh Bjelašnice.
Taj ritual dvotisućnjaka tada nismo poznavali, ni on, ni ja, pa nisam dobio planinarski pozdrav užetom za svoj prvi vrh iznad 2.000 metara.
Sjećam se da tada na vrhu nije bilo struje. Meteorolog je ložio peć na meteorološkoj stanici na vrhu Bjelašnice.
Danas mnogi ne znaju za taj običaj i bude im zanimljiv, jer radi se samo o blagom simboličnom “udarcu” užetom. Isto tako je i u Alpama.
Svaki planinar trebao bi uz prvu pomoć nositi i pomoćno uže – prusiku, nazvano po poznatom njemačkom alpinisti. To je tanje uže koje samo po sebi nije namijenjeno za penjanje, ali je neprocjenjivo u vanrednim situacijama. Obično se nosi 5 do 6 metara, za slučajeve lomova, improvizacije, kada pukne naramenica na ruksaku pa treba nešto svezati ili kada treba savladati greben. Ako ja imam 5 m, ti 5, a on još 5, zajedno imamo 15 m, dovoljno da se sigurno spustimo. Prusika je pouzdana, ali je ne treba preopterećivati jer je pomoćno uže.”
Pogled u svijet: od užeta do molitve
Naša tradicija jedinstvena je kada se uporedi s globalnim običajima.
Himalaji: penjači prolaze kroz Puja ceremoniju, moleći se planinskim božanstvima za siguran prolaz.
Zapadne Alpe: tradicija se svodi na nazdravljanje šnapsom (Gipfelschnaps) i upisivanje u vrhovne knjige.
Bosanska planinarska dobrodošlica ostaje autentičan, veseo i simboličan način da se proslavi uspjeh – ritual koji podsjeća da se ljubav prema planini najbolje doživi kada se spoje sigurnost, iskustvo i dobra ekipa.
Bjelašnica je u regionu planina čiji je vrh iznad 2.000 metara najlakše osvojiv s djecom, jer dio puta možete proći šestosjedom. A o tome kako je naš četverogodišnjak osvojio isti vrh možete pročitati na linku ispod
